Želja za ritmičkim pokretom i plesnim izričajem, prirođena je  ljudskom biću. Ples omogućuje čovjeku opuštanje i rušenje barijera koje ga koče u komunikaciji svakodnevnoga života. Ples je praizvor svih umjetnosti koji ima svoj izraz u ljudskoj osobnosti. Vezan je za sve ljudske tradicije, od rata, rada do ljubavi. Nastao je u narodu. Od svojih prvobitnih oblika – praplesova, kroz mistične, čarolijske, ratničke oblike, nastali su  plesovi složenijih ritmičkih plesnih oblika s umjetničkim težnjama.  Pokret je postao neiscrpno sredstvo čovjekova  izražavanja koji  omogućuje beskonačan broj različitih plesnih izričaja.

Plesne strukture moguće je provoditi u različitim oblicima rada u razrednim odjelima, u svim dijelovima sata, koristeći raznolike metodičke, organizacijske oblika rada u razrednoj nastavi. Plesne  strukture u frontalnom obliku provodimo:

- u uvodnom dijelu sata kroz jednostavne plesne elemente kretanja uz glazbu,

- u općim pripremnim vježbama uz glazbu s pomagalima i bez njih,

- u glavnom dijelu sata obrađujući i usavršavajući elemente kretanja i elemente ritma

- u završnom dijelu sata kroz jednostavne opuštajuće korake i plesove.

Učenicima je najzanimljiviji  rad u parovima, trojkama i skupinama kao i individualni oblik rada.  Pri obradi sadržaja plesova, započinjemo jednostavnim pokretima koji se po strukturi ne razlikuju od prirodnih oblika kretanja (hodanja, poskoka, okreta). Svi plesni pokreti određeni su ritmom pljeskanja, kucanja ili glazbe. Nakon jednostavnih plesnih struktura slijede složenije (na primjer, dva koraka u desno dva u lijevo; kretanje po stranicama pravokutnika i kvadrata  za djecu mlađe školske dobi). Na malim stankama, kada je djeci potrebna aktivnost za odmor od intelektualnog rada, koristimo jednostavnije i djeci poznate strukture hodanja, poskoka i zamaha uz prikladnu glazbu kroz igru i ples.

 Na priredbama  se prikazuju neki od oblika plesnoga izražavanja, to znači da učitelj s djecom može pripremiti prikladni narodni ili društveni ples, ili ritmički sastav kao jednu od točaka u priredbi.

U izvannastavnim i izvanškolskim športskim aktivnostima se uključuju djeca koja imaju sklonosti i želju za dodatnim plesnim usavršavanjem. Sadržaji tih aktivnosti mogu biti narodni plesovi zavičaja, društveni plesovi ili ritmička gimnastika.

U programu tjelesne i zdravstvene kulture plesne strukture imaju važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva i zadaća toga predmeta. Djeluju na pozitivan razvoj antropoloških obilježja djece, osobito morfoloških, motoričkih i funkcionalnih. Razvijaju estetsku kulturu pokreta u svim njenim oblicima: lijepo držanje tijela, orijentaciju u prostoru, vremensku mjeru, dinamiku, osjećajnost i slobodno plesno stvaralaštvo. Na taj način prirodni pokreti, kao što su različite forme hodanja, trčanja, poskoka, skokova i slično, dobivaju estetsku dimenziju i postaju sadržaji plesnog izražavanja djece i mladih  u kojima kroz pokret i glazbu na kreativan i originalan način iskazuju svoju osobnost.