« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
SLUŽBENI IZVORI INFORMACIJA
ODLUKA O UPISU UČENIKA U 1. RAZRED SŠ
KALENDAR ZA UPISE U SREDNJE ŠKOLE
Kalendar - Redoviti kandidati i kandidati izvan redovitog sustava obrazovanja RH
Kalendar - Kandidati s teškoćama u razvoju
Kalendar - Kandidati za upis u razredne odjele za sportaše
REDOVNI UČENICI - PUBLIKACIJA Idemo u srednju!
CARNET Helpdesk KANAL NA VIBERU
Ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate, njihove roditelje, razrednike i druge dionike upisnog procesa u srednje škole da se pridruže info-kanalu o e-upisima pokrenutom na Viberu.
Kanal je pokrenuo CARNET Helpdesk, a na njemu ćemo vas obavještavati o svim važnim rokovima i čestim pitanjima koja pristignu na CARNET-ov Helpdesk. Kanalu se možete pridružiti putem ove poveznice ili skeniranjem QR koda:
OSTALI IZVORI INFORMACIJA
Učenici 4. razreda iz Cerića sa svojom učiteljicom 19. ožujka 2015. su sudjelovali u Eratostenovom eksperimentu, globalnom eksperimentu mjerenja opsega Zemlje po meridijanu, kada sunčeve zrake padaju na ekvator pod pravim kutom.
U projektu je sudjelovalo nekoliko stotina škola iz cijelog svijeta.
Eratosten je bio grčki matematičar, geograf i astronom koji je živio u 3. st. pr.n.e. On je prvi precizni mjeritelj opsega Zemljine kugle. Kako je radio u tada najvećoj svjetskoj knjižnici u Aleksandriji bila su mu dostupna sva znanstvena dostignuća tadašnjega doba. Još tada se pretpostavljalo kako je Zemlja okrugla što su pokušavali i dokazati. Eratosten je uočio kako sunčeva sjena ne pada pod istim kutom u podne 21. lipnja u Aleksandriji i Sieni (današnji Asuan) koja se nalazi gotovo na sjevernoj obratnici. To je jedino moguće ako je Zemlja zakrivljena. Kut sunčevih zraka u Sieni je iznosio 0°, a u Aleksandriji 7,5°. Izračunao je da je to pedeseti dio kružnice te je udaljenost između dva mjesta pomnožio sa 50. Izmjerio je opseg Zemlje veoma točno, 39 600 km. Danas je poznato da prema satelitskim premjerima opseg Zemlje po meridijanu iznosi 40 008 km.
Tako smo i mi pokušali uz pomoć nekoliko jednostavnih pomagala izračunati koliki je opseg Zemlje.
Prvo smo na Internetu potražili podatak kada je točno podne u Ceriću. Za zadani datum to je 11 sati i 52 minute. U školskom dvorištu smo u zemlju okomito zaboli štap dug 1 metar. Mjerili smo duljinu sjene i veličinu kuta pod kojim sunčeve zrake stižu na Zemlju.
Vrlo jednostavnim matematičkim izračunom dobili smo da opseg Zemlje po meridijanu iznosi 40 160 km. Za desetogodišnjake vrlo precizan rezultat.
Dobro došli u našu školu!